Oprema

Oprema za kuhanje piva nije puno komliciranija od one za proizvodnju vina, pogotovo ako kuhamo od ekstrakta ječmenog ili pšeničnog slada.

Za kuhanje od ekstrakta nam treba:

Lonac. Veličina ovisi o količini piva koju želimo dobiti. Pri odabiru lonca imajte na umu da će dio tekućine ispariti, dio će ostati u loncu i/ili fermentoru tako da ukoliko krenemo kuhati s npr. 30L sladovine, na kraju ćemo završiti s približno 20L piva. Što se materijala tiče, bitno da je za prehrambene svrhe- od običnog emajliranog lonca do inox lonaca.

Izvor topline. To može biti plinski plamenik, štednjak, otvoreno ložište, elekrični grijači… Najvažnije je da može razviti dobro ključanje tekućine (eng.- rolling boil). Za početak je najjednostavnije koristiti plinski plamenik, nabavna cijena nije velika a daje dobre rezultate. Kuhanje na kuhinjskom štednjaku za količine iznad 20L ne bih preporučio jer štednjak najčešće ne razvija dovoljno tolinske energije potrebne za dobro ključanje. Ukoliko se odlučite za plamenik, ne zaboravite crijevo i regulator pritiska (s leptir vijkom).

Vaga. Najobičnija kuhinjska vaga s točnošću od 1 g će sasvim dobro poslužiti.

Areometar (hidrometar) ili refraktometar. To su uređaji koji služe za mjerenje količine šećera u sladovini i fermentiranom pivu da bi izračunali postotak alkohola u pivu. Ukoliko uzimate areometar dobro je uzeti i menzuru u kojoj ćemo mjeriti (možete iskoristiti i kučište areometra jer obično ima oblik epruvete). Preporučio bih refraktometar jer cijenom nije puno skuplji ( postoje jeftine e-bay verzije) a izmjera je puno jednostavnija (treba nam svega par kapi za mjerenje).

Termometar (0-100° C)

Nekakav oblik hlađenja sladovine. Ovdje nam može poslužiti obična kada napunjena vodom i ledom u koju ćemo staviti lonac nakon kuhanja. Bitno je u kratkom vremenu spustiti temperaturu na 15-20°C (poželjno bliže 15°, iako danas postoji i tzv. “no chill” kuhanje pri kojem se lonac ostavlja npr. preko noći i idući dan se dodaje kvasac. Za hlađenje se najčešće koriste bakrene spirale (Immersion Chiller i Counter Flow Chiller) ili topliski izmjenjivači (Plate Chiller).

Fermentor. Ovo je posuda, bačva, kanta ili demižon u kojem će pivo fermentirati. Možemo koristiti bilo koji materijal čija je namjenjena za prehrambene svrhe, najčešće se koriste plastične bačve, stakleni demižoni i inox bačve. Bitno je da fermentor možemo zatvoriti i da ima otvor za vrenjaču.

Vrenjača i gumeni čep za fermentor. Pri fermentaciji vrenjača omogućava ispuštanje CO2 iz fermentora uz zaštitu piva od mogućih infekcija. Ako vas je pogodila recesija umjesto vrenjače možete iskoristiti gumeno crijevo uronjeno u alkohol ili neko sredstvo za dezinfekciju.

Crijevo za pretakanje. Crijevo će nam poslužiti za pretakanje piva npr. iz jednog fermentora u drugi (na sekundarnu fermentaciju), iz fermentora u bačvu za pretakanje (odakle ide u boce), ili iz fermentora odmah u boce. Prije kupnje razmislite za što vam treba crijevo i shodno tome odaberite promjer, npr. ako nam služi za pretakanje u boce bit će dovoljno i ono vanjskog promjera 10-12 mm, ako ćemo tim crijevom pretakati iz jednog lonca u drugi odabrat ćemo veći promjer (npr. 20-22mm).

Posuda s gradacijom. Budući da radimo s tekućinom trebat će nam nešto čime ćemo mjeriti zapreminu tekućine.

Čepilica za boce (i krunski čepovi). Ona nam treba za začepljivanje nakon pretakanja piva u boce. Drugi način je pretakanje u bačvu i spajanje CO2 na bačvu (princip točenog piva).

Sva ostala oprema se svakodnevno koristi u kućanstvu pa pretpostavljam da je već imate (kuhača, žlica, spužve….).

Za kuhanje od slada će nam još trebati:

Posuda za zagrijavanje vode (eng. Hot Liquor Tank- HLT). Ovdje nam može poslužiti i lonac u kojem kuhamo ali moramo imati još jednu posudu u koju ćemo odliti sladovinu prije kuhanja (jer je lonac zauzet s grijanjem vode). Najjednostavnije riješenje je obična plastična kanta od 50 L ili 80 L (ovisno i količini koju kuhamo), na koju montiramo grijač(e) od bojlera.

Posuda za ukomljavanje (eng. Mash Lauter Tun- MLT). Najčešće se koriste različti oblici prijenosnih hladnjaka na koje se montira slavina i nekakav oblik drenažne cijevi koja će propustiti sladovinu (tekućinu) ali ne i sald. Neki sustavi koriste inox lonac s lažnim dnom. Upamtite engleske skraćenice HLT i MLT jer ćete na internetu često nailaziti na njih.

Mlin za slad. Ovo je problem koji muči gotovo sve pivare koji prelaze na kuhanje od zrna. Može se riješiti tako da sami napravimo mlin (ili ga naručimo od tokara), kupimo gotovi mlin (najčešće iz SAD-a) ili naručujemo mljevene sladove (ukoliko trgovina ima tu mogućnost). Dobar i pouzdan mlin je velika prednost svakog pivara jer može kupiti slad u većoj količini i sam ga mljeti po potrebi (nesamljeveni slad može duže trajati od samljevenog).

Ovo je osnovna oprema koja nam je potrebna. Još bih dodao opremu koja nije nužna al olakšava proizvodnju:

Punjač boca (eng.- bottle filler). Služi nam za punjenje boca nakon završene fermentacije. Zaista zgodna stvar, nije skupa a pojednostavljuje sam postupak punjenja.

Cijev za pretakanje (eng.- Auto-siphon). Uloga ovog “gadgeta” je jednostavno pretakanje tekućina.

– Dezinfikator za boce. Prije punjenja pivom, boce moraju biti dezinficirane. Taj posao nam može olakšati ovakav dezinfikator.

Ispirač za boce. Koristan kad imamo za oprati nekoliko gajbi boca, nakon pranja boca različitim kemijskim sredstvima ispiračem jednostavno isperemo bocu od ostataka sredstva.

Plastična bačva sa slavinom. Olakšava punjenje boca i doziranje šećera za karbonizaciju piva.

Vrećice za hmelj. Pri kuhanju hmelj možemo staviti u vrećicu i tako smanjiti količinu otpada/ostataka kuhanja koja dospiju u fermentor pri pretakanju. Može poslužiti i vrečica iz DM-a (prodaje se za pranje sitne robe, čarapa isl.)

Ovaj unos je objavljen u Moje prvo pivo i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

7 odgovora na Oprema

  1. Z napisao:

    A stari šta si mi ulipša dan…Svaka čast na ovoj stranici. Baš si ljudina. Sve pohvale

  2. Stanko Bebić napisao:

    Svaka čast na blogu, oduševio me.
    Jedva čekam probat napravit svoje prvo pivo, ali za to trebam prvo nabavit opremu pa me zanima ima li kakve razlike u cijeni i kvaliteti ako nabavim negdje vani opremu ili je isplatljivije u Hrvatskoj?

    Unaprijed hvala!

    • Darko napisao:

      Ovisi šta želiš, ako ćeš opremu radit sam najbolji izbor su oglasnik i lokalne trgovine, možda nešto već imaš doma. S druge strane, ako uzimaš gotovi sistem, postoje domaći shopovi al oni su samo uvoznici pa za isti komad opreme možda možeš proć jeftinije narudžbom iz inozemstva (uz plaćenu dostavu, carinu i pdv).

      • Stanko Bebić napisao:

        Ipak ću sam slagati jer su gotovi sistemi preskupi, a i doma već imam dobar dio s popisa.
        Zanima me samo koliko električni grijač mora biti jak?

      • Darko napisao:

        Ja imam 2x2kW za bačvu od 50L, dovoljno je.

  3. Marko napisao:

    pozdrav.. majstore odličan blog !
    spremam se za prvo kuhanje od ekstrakta i imam nekoliko pitanja..
    nisam nabavio Back ekstrakt nego Malt ekstrakt light (Svezapivovo.hr), sve ostalo po receptu s ovog bloga. Bude problem ta zamjena ekstrakta?
    Osim toga nisam siguran za temperaturu fermentacije.. planiram ostaviti to u podrumu, temperatura je oko 17 stupnjeva, a brine me zahlađenje ovih dana (ipak postupak traje 20 dana) .. ako temperatura noću u prostoriji padne ispod 15 dali bude to problem? bude stala fermentacija pa se opet pokrenula dok se temp. digne? temperatura je u fermentatoru puno veća od okoline za vrijeme fermentacije? imam iskustva s vinom pa znam da se uvijek bačva zagrije 🙂

    Lijep pozdrav

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s