Primjer- Kuhanje od slada

Jedan od većih iskoraka u mojoj pivarskoj karijeri je prelazak na kuhanje od slada (tzv. All Grain). Najveća prednost je što smo u mogućnosti kontrolirati proces proizvodnje od samog početka, i samim time utjecati na finalni proizvod- pivo.

Za razliku od kuhanja od ekstrakta, ovdje  moramo (tj. bilo bi dobro) imati predznanje i upoznati se s procesom da bi znali što se točno događa pri ukomljavanju slada. Trud uložen u proučavanje se svakako isplati i osjetiti će se kod piva.

Od opreme su nam potrebni još posuda za grijanje vode (HLT) i posuda za ukomljavanje (MLT). Kao i kod kuhanja od ekstrakta, opisat ću jedan od načina s tim da ovdje imamo mnogo više slobode, sami ćete nakon nekog vremena odlučiti koji način vam najviše odgovara.

Recept će biti za jedno jednostavno pivo, s naglaskom na jednostavnost procesa. Ukomljavanje je na temperaturi od 66°C da bi dobili pivo nešto punijeg okusa al opet s dovoljno fermentabilnih šećera koji će fermentirati u alkohol. Koristit ćemo tzv. double batch sparge ispiranje- dvostruko ispiranje koje se radi jedno za drugim odmah nakon cijeđenja.

Krenimo redom, pretpostavljena učinkovitost (efficiency) je 70% i na osnovu toga je izračunat OG. Vjerojatno nećete završiti s pretpostavljenim OG-om jer on ovisi o dosta čimbenika (isparavanje, pH komine, kakvoća vode, slad…) al trenutno se ne trebate opterećivati s tim. Bit će vremena za usavršavanje.

Sastojci su:

Slad Nova Gradiška ili Pilsner- 5 kg

Slad Crystal 120 L- 0,5 kg

Hmelj Aurora- 30 g (60 min)

Hmelj Styrian Golding- 20 g (10 min)

Kvasac- US-05

Šećer za rehidraciju kvasca- 5 g

_______________________________________________________________

Količina prije kuhanja- 29 L

Količina nakon kuhanja- 24 L (-2 L koje ćemo ostaviti u loncu- ukupno 22 L u fermentoru)

OG= 1.054

IBU= 31

EBC= 28

FG= 1.013

ABV= 5.3%

_______________________________________________________________

  1. Slad ćemo ukomljavati s vodom u omjeru 1:3, tako da će nam trebati 16,5 L vode za ukomljavanje (strike water) koju ćemo prethodno zagrijati u posudi za grijanje vode (HLT). Ne zaboravite uračunati količinu vode koja ostane u HLT-u nakon pražnjenja.
  2. Važno je da nakon miješanja slada s vodom komina (mash) završi na temperaturi ukomljavanja (66°C). Za točan izračun koristite ili neki od pivarskih software-a ili neki od online kalkulatora. Software je obično točniji jer izračun temelji na toplinskoj vodljivosti materijala posude za ukomljavanje (MLT).
  3. Ukoliko koristite prijenosni hladnjak vodu trebate zagrijati na 74°C. Nije loša ideja prvi put zagrijati 1-2°C iznad jer ćete lakše ohladiti tekućinu (miješanjem ili dodavanjem hladne vode) nego ju dogrijati. Istotako će MLT apsorbirati temperaturu tako da je moguć njen pad.
  4. Kad je temperatura u MLT-u 74°C polako dodajemo samljeveni slad konstantno miješajući da izbjegnemo zgrušavanje slada.
  5. Nakon što smo dodali slad dobro promiješamo i poklopimo MLT.
  6. Za 5 minuta izmjerimo temperaturu, trebala bi bit oko 66°C (odstupanje od 1-2°C je zasad zanemarivo). Po potrebi možete dodati vruće ili hladne vode da dobijete željenu temperaturu.
  7. Odredite količinu vode za ispiranje (sparge water): treba nam 29 L vode prije kuhanja, dio vode u MLT-u će upiti slad tako da je: količina vode za ispiranje (V ispiranje)= količina vode u loncu prije kuhanja (V prije kuhanja)- količina vode u loncu nakon cijeđenja (V nakon cijeđenja). U mom slučaju slad obično upije oko 1,1 L/ kg, pa bi to u ovom slučaju značilo: V nakon cijeđenja = 16,5 – (5,5 x 1,1) = 10,45 L, tj. oko 10,5 L nakon cijeđenja. To znači da je količina vode za ispiranje: V ispiranje = 29 – 10,5 = 18,5 L.
  8. Nakon 60 minuta procijedite oko 2 L sladovine u posudu i polako ju vratite u MLT da ne zamutite kominu (možete koristiti nekakav plastični polopac ili slično). Svrha ovog koraka je da vratimo dio sladovine koji u sebi ima dijelove slada. Po potrebi ponovite- dok sladovina na bude bistra.
  9. Otvorite ventil na MLT-u i procijedite sladovinu u lonac.
  10. Kad se cijela sladovina ocijedila izmjerite količinu vode u loncu (npr. letvicom na koju ste prethodno označili razine zapremine u loncu), od 29 odbijte tu vrijednost i dobili ste količinu ili zapreminu vode za ispiranje. Tu količinu podijelite na 2 dijela (jer radimo double batch sparge).
  11. Sad već možete upaliti plamenik (ili struju ako koristite grijače), da ne gubite vrijeme dok sladovina provri.
  12. Ulijte prvu polovinu vode u MLT, par minuta dobro promiješajte i ponovite korak 8 i 9.
  13. Ponovite prethodni korak.
  14. Sad bi trebali imati 29 L sladovine u loncu koja samo što ne proključa. Pazite da ne pokipi.
  15. Nakon što proključa, na površini će se javiti tzv. hot break (nakupine bjelančevina), ako vam smetaju možete ih slobodno ukloniti žlicom, cjediljkom ili nečim drugim.
  16. Kad ste riješili hot break i imate situaciju pod kontrolom dodajte hmelj Auroru i nastavite od koraka 8 iz Primjera o kuhanju s ekstraktom.

Korisno:

Online kalkulatori za izračun temperature i ostalih parametara:

http://www.brewheads.com/calc.php
http://kotmf.com/tools/
http://www.rackers.org/calcs.shtml
Ovaj unos je objavljen u Moje prvo pivo i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

76 odgovora na Primjer- Kuhanje od slada

  1. zok napisao:

    koja je razlika između kvasca US-05 i S-05?

  2. diS napisao:

    To je isti kvasac. U tekstu je bila greška.

  3. Fuad Zunic napisao:

    Slucajno sam pronasao vas blog, i prijatno sam se iznenadio. Inace sam pivopija i volim PIVO, namjerno velikim slovima. uredno citam i uskoro sam sam svoj majstor i PIVAR. Pozdrav za tebe iz vec mracne skandinavije.

  4. diS napisao:

    Pozdrav i tebi!
    Čuo sam da je pivarstvo je savršen hobi za mračne skandinavijske dane 😉

  5. Tin Lehner napisao:

    dok ne probam ne mogu reči da mi je sve jasno, ali tu sam negdje, jedino što mi nikako nije jasno je to di nabavljate sastojke tipa hmelj kvasac slad Slad Crystal 120 L i Pilsner. Novagradiška mi je jasno jer sam iz Požega i u Gradišci sam svaki dan skoro

  6. Tin Lehner napisao:

    hvala, u međuvremenu sam skužio.

  7. Tin Lehner napisao:

    vrenje se može obaviti i u plastičnom kanisteru ?? prehrambrenom naravno bez mirisa.. pitam iz razloga što bi tijekom vrenja kanister čuvao u frižideru koji bi dogrijavao ili hladio na temperaturu koju nalaže kvasac uz pomoč jednostavnih termostata i malog grijača ili žarulje , pa mi onda u taj frižider stane 4 kanistera od 30 l. jeftini su i lako je baratat s njima.

    • diS napisao:

      Osobno preferiram staklo al možeš fermentirati i u plastici. Vodi računa o čistoći i dezinfekciji jer pri čišćenju plastike znaju nastati friževi koje nasele bakterije.

  8. Ivan napisao:

    Poštovanje
    Zanima me dali se umjesto slada crystal može staviti neki drugi..ili raditi bez tog drugog slada?

    • Darko napisao:

      Naravno da možeš, rezultat će ovisit o sladu kojim ćeš zamjenit Crystal. Ovaj slad daje karakterističnu karamelnu slatkoću i povećava tijelo piva. Kao sličnu zamjenu možeš koristit neki iz porodice “cara” sladova poput Caramunich, Carared, Cara 50 ili 120 isl.

      Ako nemaš Crystala, a htio bi raditi pivo s takvim sladom možeš ga i sam napraviti, to je jedan od popularnijih DIY sladova:
      http://tinyurl.com/mto4fm4

  9. Ivan napisao:

    Odlično..hvala na informaciji!

    • Ante napisao:

      Pozdrav,

      Zaista vrijedan tekst! Šteta što ih nije više.

      U sastojcima recepta navodi se: šećer za rehidraciju – 5g
      Isti se nigdje ne spominje u postupku…
      Jel može malo detaljnije o rehidraciji kvasca?

      Unaprijed hvala!

  10. Damir napisao:

    Najprije da kažem, iskreno hvala na trudu i znanju koje dijeliš sa nama…a sad pitanja:
    U koraku 7. smo ustanovili da nam primjerice treba 18.5 litara vode za sparging. Podijelim je na dva jednaka dijela za double sparging, i dobijem dakle 9.25 litara.
    – kako izračunam potrebnu temperaturu prvih 9.25 litara? Koliko vremena prvi sparge ostavljam u MLT prije puštanja u lonac za kuhanje?
    – kako izračunam temperaturu drugih 9.25 litara? Koliko vremena drugi sparge ostavljam u MLT prije puštanja u lonac za kuhanje?
    – što bi se promijenilo kad bi primjerice količinu vode za drugi sparge podigao za 10% i takvu povećanu količinu dodao u MLT, ali da pri pretakanju u lonac za kuhanje zatvorim “pipu” u trenutku kad je dostignuta predviđena količina u loncu za kuhanje?

    Bio bi veoma zahvalan za odgovore na ta pitanja.

    lp i još jednom veliko hvala za blog
    Damir

  11. Wallwater napisao:

    moje prvo kuhanje – recept je uglavnom isti kao u gore navedenom postu, OG 1.050 FG 1.015
    fermentiralo se 10 dana, s tim da je od 6. dana ista gustoća, prije odlijevanja u boce kad sam otvorio fermentator naisao sam na balončiće na povrsini vjerojatno od kvasca, to sam sa žlicom izvadio i prelio u boce, nakon par dana mi se i u bocama poceli stvarati takvi mjehurici, zbog čega je to tako, nije gotova fermentacija?(mjerio sam sa refraktometrom)

    • Darko napisao:

      Karboniziraš s šećerom?
      To je zapravo mini fermentacija pri čemu je pojava mjehurića na površini vrlo vjerojatna.
      Drugi put nemoj žlicom dirat sladovinu, ako flaširaš iz druge bačve sve će to ostati u njoj, ovako samo riskiraš infekciju.

      • Wallwater napisao:

        Da secerom, znaci sve je ok?

      • Darko napisao:

        Opusti se, sve bi trebalo bit ok.

      • Wallwater napisao:

        Otvoreno pivo nakon mjesec dana od kuhanja, čim otvorim bocu cijelo se za pjeni i počne teći iz boce od velikog pritiska. Pretpostavljam da je bila pogreška u puno šećera, nisam imao s čime izvagati količinu ali sam stavljao 2 male nepune žlice po boci, okus je kao kad pomiješaš mineralnu vodu sa colom, pregazirano premalo mirisa hmelja, jel to bila greška u karbonizaciji ili već nešto ranije?

      • Darko napisao:

        hmm.. ne bi trebao bi pretanak okus zbog karbonizacije, čak i ako CO2 “istjera” dio arome trebalo bi bit drugačije od cole. Pusti ga još tjedan-dva na 20ak stupnjeva, nakon toga par boca ohladi dva-tri dana na 5-10° pa probaj.

  12. Wallwater napisao:

    čak mi je taj okus i manja briga od toga što više od 70% piva doslovno ispjeni iz boce čim ga otvorim kao da sam jako mućkao pivo prije otvaranja

  13. hpastar napisao:

    Pitanje za ukomljavanje.
    Prvi proces 16,5 litara vode i slad ukomljavaš 60 minuta na 66 stupnjeva.
    Druga faza 9,5 litara vode 60 minuta na 66 stupnjeva.
    Treća faza 9,5 litara vode na 60 minuta na 66 stupnjeva.
    To je ukupno 3 sata ukomljavanja?

    Ako imam samo dva lonca, u lijevome kuham vodu u desnome ukomljavam, jel ok da nakon prve faze izlijem sladovinu u neku treću posudu, i dok čekam 60 minuta 2. fazu da se ona hladi, i tek na početku 3. faze imam prazan prvi lonac i onda sve to iz posude vraćam u prvu posudu i krećem sa grijanjem sladovine?

    Šta će se dogodit ako drugu i treću fazu spojim u jedno te isto i radim to ispiranje sa 19 l vode? dok mi se grija sladovina da se ne bi hladila bezveze 60 minuta u 3. posudi?

    Hvala

    • Darko napisao:

      Druga i treća faza su ispiranje slada i traju svega nekoliko minuta (temp. je bliže 70-75°).
      Pogledaj video:
      https://hocupivo.wordpress.com/2013/12/04/stout-herms/

      Nije problem dok paziš na čistoću, tj. ne ostavljaš ohlađenu sladovinu da odstoji duže vrijeme jer su uvjeti u ohlađenoj sladovini savršeni za infekciju bakterijama i/ili gljivama.

      Ovo što navodiš je tvz. single batch sparge, jednostruko ispiranje i ja ga također prakticiram u zadnje vrijeme. Razlika je u nešto slabijoj iskoristivosti jer dio šećera ostane u komini ali to se lako nadoknadi većom količinom slada u startu.

  14. hpastar napisao:

    Thx Darko, svaka čast na odgovorima. Planiram svoje prvo kuhanje 01.10. javim rezultate.

  15. Luka napisao:

    Pozdrav!

    Pitanjce, sistem kao tvoj od bacvi pivskih 50l ima kapacitet za kuhanje koliko litara pive? (Kolicina prije fermentacije)

  16. Luka napisao:

    Najmanji problem! :))

  17. koco napisao:

    Pozdrav,upravo se spremam skuhati svoje prvo pivo i evo čitam ovaj blog,koji je odličan baš za početnike. Zbunjuje me gore u recepturi korak 7- koliko je taj izračun i preračun uopće potreban ako sve to izmjerimo u koraku 10?

  18. Matea napisao:

    Zna li itko moze li se negdje u Zg upisat tecaj pivarstva? 🙂
    Citam upute na ovoj stranici i posto sam totalni pocetnik, mislim da ne bi mogla sama napraviti pivo.. A veliku zelju.. Pozdrav!

  19. Tin napisao:

    Pozdrav! Koji hmelj bi pasao u ovom receptu umjesto Styrian golding-a? Nema ga za kupiti trenutno…

  20. 5ar napisao:

    pozdrav svima…!
    uffff… neznan uopce odakle poceti….
    toliko toga iman za pitat, ustvari sve mi je jasno al opet I nije…
    pa ajmo poceti…
    odlucija san sa ekstrakta proci na all grain metodu…
    ulozija dosta love,nabavija opremu,konkretno grainfathera (all in one system za kuhanje piva po all grain metodi), nabavija sve potrebne sastojke, proucava sve moguce vrste piva,stilove,recepte…proucava sve moguce vrste slada,hmelja,kvasca, sta se za sta koristi, di sta ide, itd,itd…
    I sad kad bi triba znat najvise cini mi se da nista neznan, odnosno dobija san jedan jedini zakljucak da je pivo toliko opsiran pojam I da unatoc odredjenim “glavnim” smjernicama ipak je sve dozvoljeno I gresku nemozes napravit, sta se tice, arome, alkohola, gorcine… jer na kraju krajeva sve se svodi na ukus a o ukusu se ne raspravlja 😉
    nego ajmo mi konkretno.
    lageri I pilsneri su za mene piva koja mi opcenito najvise pasu uz psenicna, al zato sto su teski I zahtjevni za kucnu proizvodnju (niska temp vrenja I fermentacije) odlucija san pronaci nesto sta bi bilo najblize tomu, a da se radi sa kvascem gornjeg vrenja znaci da se doma da napravit.
    I naravno, nakon svih proucavanja dosa san do zakljucka da bi to triba bit nakakav gold oliti blonde ale.
    e tu sad nastaju necu rec problemi nego nedoumice.
    svi sve stavljaju unutra, i svak to nazove svojom vrstom tj stilom, pa ima americki blonde ale, belgijski, engleski, standardni blonde ale, francuski biere de garde, njemacki kolsch…sve slicno a opet razlicito…
    skupin ja od svega pomalo I sad cu konkretno…
    iman 4 vrste slada, pale ale, pilsner, caramel svijetli(cara 20), psenicni slad.
    iman 3 vrste hmelja, cascade, saaz, hallertau m.
    kvasac safale us-05
    irish moss za bistrenje piva I mislin jos upotrebiti cold crash u zadnja dva dana fermentacije.
    e sad glavna pitanja nakon duuuuugog objasnjavanja…
    ima li nekakvo pisano il nepisano il pravilo steceno iskustvom kojeg ja jos neman a vezano je za to koliko maksimalno je dobro upotrebiti vrsta slada I hmelja u jednom pivu???
    znan da san na pocetku reka da je sve u ukusu al opet neznan jeli sad bas dobro unutra nabacat svega I svacega?
    pa evo da I otkrijen jos ne testirani recept za moj prvi pokusaj blonde alea.
    slad pilsner I pale ale u jednakoj kolicini
    oba su osnovna slada I oba se koriste za pale ale piva. (jeli uopce potreno ili jel pozeljno imat dva osnovna slada u pivu? )
    znan da je slad pilsner mozda malo cudno odi izgleda, al eto kako kazu majstori belgijskog pivarstva oni vise koriste pilsner slad nego pale ale slad bez kojega recimo amerikanci ne mogu.
    caramel(cara 20) I pcenicni slad bi isli u samo maloj kolicini od nekakvih 5 % svaki da bi dali ono sta kazu “body” pivu I da naprave postojaniju pjenu.
    znaci ova kombinacija slada bi dala SRM oko 4, OG oko 1046, FG oko 1007, ABV oko 5, sta u svemu odgovara za blonde ale..
    hmelj,cascade za gorcinu a saaz I hallertau m. za okus I aromu, znaci da se dobije jedna cvjetno-citrusna aroma,u svakom slucaju blaga I sa nizim IBU za pale ale piva oko 20.
    ove rezultate san dobija u beersmith I brewtaod programu!
    znaci to bi tribalo bit jedno svjetlo,lagano,pitko pivo… kazen tribalo bi bit…
    e pretpostavljan da jedini pravi odgovor ce mi dat samo pivo kad bude napravljeno,al evo ,sad se sve zna, pa unaprid molin da ako ima koja startna, pocetnicka greska da je zaustavimo, i naravno svaki savjet iskusnih majstora je dobrodosao.
    e,da…. I na kraju me zanima ima li potreba za dry hopingom I opcenito koliko on pridonosi samom pivu, posebno sta je rizican za pokvarit, rec cu razbolit pivo?
    eto napisa san cili roman, I meni je vise dosta 😉
    unaprid hvala svima …

    • Darko napisao:

      Bogami si studiozan 🙂
      Ako nećeš gađat određeni stil nema nekog pravila, ono što meni paše tebi možda neće i obratno.
      Skuvaj turu od toga šta imaš i najbolje ćeš vidit šta ti odgovara..
      Šta se tiče dry hoppinga, umjesto te tehnike ja sam imao dobre rezultate s whirlpool hoppingom- dodaješ hmelj nižeg AA kad kreneš sa hlađenjem, npr. ohladiš na 90°c i dodaš hmelj, na taj način nećeš dobit toliko gorčine koliko arome.

      Nešto više info:
      http://discussions.probrewer.com/showthread.php?21498-Isomerization-temps

      • 5ar napisao:

        e darko,najprije fala ti lipa na odgovoru.
        Bogami si studiozan:) hehehe,dobra ti je ta…
        a sta cu,kad san se vec zauzeja I ulozija lovu,onda cu I napravit kako triba,iako me od te puste studioznosti vec glava pocela bolit! 🙂
        nego,ako san te dobro razumija,nema ogranicenja kod piva, odnosno moguce je bez problema kombinirati I vise vrsta slada I hmelja u pivu,pogotovo ako se ne cilja na nesto posebno!
        u svakom slucaju ovako na rici, whirpool hopping mi se u samom startu cini primamljivijim od dry hoppinga,iako citan okolo da bez dry hoppinga ipak to nije to,da on daje onu finesu na kraju, tocku na i,
        nego samo mi reci kad u receptu pise na se npr, dodalo hmelj cascade 15 gr – 0 min, jel to znaci da se islo na whirpool hopping? ako ne sta to znaci dodavanje hmelja na 0 min?
        i jel tocno da se prakticira,tj da je kao neko nepisano pravilo da se dry hoping radi sa hmeljom kojeg se inace zadnjeg dodalo prilikom vrenja u posebno ako je to bilo u zadnjih 15-ak min?

      • Darko napisao:

        Dodavanje na “nuli” je kad završiš s kuhanjem i dodaš hmelj (temp. je cca 100c) a whirlpool je dodavanje pri “vrtloženju”, najćešće uz hlađenje pa je i temp. niža šta odgovara ekstraktiranju beta kiselina.
        Suho hmeljiš s onim šta ti odgovara, bez obzira jedi ga doda u zadnjih 15min. Koristi hmelj za aromu.

  21. 5ar napisao:

    alo ljudi…. 🙂
    evo mene zanima nesto vezano uz slad.
    kad je najbolje samliti ga?
    prije samog ukomljavanja? odnosno koliko max mozemo cuvati samliveni slad, posebno ako je on prije mlivenja tertian I vodom?
    I jos nesto, znam da je hmelj najbolje uskladistiti na nacin da ga se vakumira (posebno pelete) il zamrzne.
    a sta je sa sladom? (govorim o normalnom sladu , ne mlivenom)
    u kakvoj ambalazi, prostoru, temperaturi…?

    • Darko napisao:

      Ako imaš mlin melji ga prije ukomljavanja, za čuvanje nije problem dok god je dobro zapakiran.. naravno nakon godinu dana specijalni slad će izgubit ponešto arome.
      Ja manje količine držim u plast. vrećicama u posudi s poklopcem a bazni je uvijek u original vreći, potrošim ih kroz par mjeseci.
      Nemoj radit velike zalihe i kuhaj redovito 🙂

  22. 5ar napisao:

    ola ekipa 🙂
    evo darko ,da se pohvalin u nedilju, je skuvano prvo moje pivo po all grain metodi ! jeeeee….
    s obziron da san tu jos pionir I bez ikakvog iskustva mislin da je dobro proslo.
    je, da san se u nekim elementima jos malo trazija pa je sve to trajalo malo duze nego bi tribalo, ali nacelno san zadovoljan I mislin da bi tribal bit sve ok.
    evo ga vec vrije… 🙂
    e sta me zanima
    – prije nego je pivina uzavrila,kako je I normalno na vrhu se skupila pjena.
    e sad ta pjena…
    to su meni izgledale vise ka neke sive alge,niti malo lipo za vidit. ka da je na vrh izbila sve necistoca iz slada.
    pa te pitan,ima li potribe to skupit zlicon I bacit, il pustit da sa svim time vrije?

    • Darko napisao:

      Ako misliš na pjenu pri kuvanju, nju možeš uklonit, to su bjelančevine koje će poslije “mutit” pivo” (google: hot break)
      Ako pod uzavrila misliš na fermentaciju i pjenu koja nastaje na površini, nju ne diraj, zahebat ćeš i inficirat pivo.

      • 5ar napisao:

        ….je,darko, mislija san na pjenu pri kuvanju…hvala na odgovoru.
        e,a sad idemo dalje… 🙂
        s obzirom da mi pivo vrije u fermentatoru,i da me za tjedan dana vjerojatno ceka pretakanje I karbonizacija iman pitanje vezano uz to.
        na netu, sta je-je, ima dosta materijala za proucavanje ali cini mi se malo konkretnih primjera.sve teorija,sta je naravno I logicno da je ima,
        pa tako,svi preporucaju kao jedno od prirodnih nacina za bistrenje piva da ga se po zavrsenoj fermentaciji stavi 2 I vise dana na temp od 1-4 c.
        isto tako nadjen I upozorenje da za karbonizacija poslje toga hladjenja ne ide po parametrima tj tablicama kojih ima malo more na netu,jer to sve kao valja za nornalnu temperaturu karbonizacije,a to nikako nije od 1-4 c na koliko ce bit pivo tada ohladjeno.
        ali… nigdi nisan nasao je koliko se to vise triba dat cukra da se dobije isti rezultat kao kad ne hladin pivo???
        il mozda se triba pustit dan-dva da pivo miruje pa se ponovno vrati na sobnu temp,pa onda karbonizirat?
        sta ti kazes,kakva su tvoja iskustva s tim?

      • Darko napisao:

        http://www.brewersfriend.com/beer-priming-calculator/
        pod temperaturu unesi najnižu temp. na kojoj je pivo bilo.

  23. 5ar napisao:

    I evo me… 🙂
    napravljena I karbonizacija I sad opet cekanje…ufff…
    malo me je zbunilo mjerenje gustoce sa hidrometrom. uronim ga u pivinu, kad ispliva I umiri se pokaze mi recimo 1006 .pustin ga jos unutra ma ne vise od minute da mi totalno nestane pjene oko njega da jos preciznije ocitan, i tada nakon te minute je vec na 1010.
    sta bi to znacilo,? koja je prava gustoca?
    hvala…

  24. Lukša napisao:

    pozdrav,
    imam jedno kratko početničko pitanje. Na početku teksta piše: “Količina nakon kuhanja- 24 L (-2 L koje ćemo ostaviti u loncu- ukupno 22 L u fermentoru)”. Međutim iz recepta proizlazi da cijeli sadržaj ide iz lonca u fermentor, a u fermentoru, nakon pretakanja u bocu/drugu bačvu ostaje traub. Možeš li to pojasniti? Hvala

  25. Lukša napisao:

    hvala i još jedno kratko pitanje. Je li uopće moguće skuhati jako malu količinu piva? Recimo da nam je 5-6 litara početna količina u loncu. Hoće li do kraja postupka ispariti i pretvorit se u talog?

    • Darko napisao:

      Moguće je, a završna količina ovisit će o tome koliko će isparit.. međutim, male ture su neisplative obzirom na uloženu energiju i vrijeme prema dobivenoj količini.

  26. 5ar napisao:

    i evo mene… 🙂
    proslo 16 dana od pocetka karbonizacije mojeg prvog blonde ale-a po all-grain metodi.
    nisan moga vise izdrzat i otvorim bocu.
    karbonizacija je uspila,mjehurici su tu,unatoc tome sta sam se bojao da ce tribat malo vise vrimena s obzirom da san radia cold break.
    naravno jos pivo nije ni blizu zrelog piva pa se osjeca dosta arome slada,ali sta me brine?
    pjena!
    odma padne i nestane.
    je to zbog toga sta san nestrpljiv odnosno triban jos malo pricekat il san negdi nesto falija?
    a dao sam i 5 posto cara 20 slada i isto toliko psenicnog slada bas s ciljom da dobijen gustu i postojacu pjenu.
    i sta kazes darko?

    • Darko napisao:

      Pusti ga da još odleži, stigne se to i popravit.
      Inače pjenu možeš poboljšat dodavanjem slada s više proteina (tipa pšenično, s tim da će ti se pivo malo teže izbistrit), hmelja s više %aa, pravilnom karbonizacijom.. uz sve to pazi na čistoću čaše jer ostaci masti ili detergenta poništavaju pjenu.

  27. Pitagora04 napisao:

    Odlična stranica.
    Planiram kuhati svoje prvo pivo, pa pokušavam nabaviti sastojke prema ovom receptu.
    Možeš li malo pojasniti što je “Šećer za rehidraciju kvasca – 5g” ?
    Ne uspijevam to pronaći – to je neki poseban šećer ?

  28. 5ar napisao:

    olala… 🙂 vidim da nisam jedini odi koji se dopisuje sa nasim majstorom.
    bravo,bravo,samo tako naprid…
    nego darko vidin da si i ti kao i ja ljubitelj psenicnog piva,i to ce bit moje iduci domaci rad.
    opet san svugdi i svagdi bija studiozan i opet moran pitat.
    pazi sad:
    If you have the ability to do a step mash, start with a rest at 110 °F (43 °C) for 20 minutes and then raise to a temperature of 152 °F (67 °C) until conversion is complete. Otherwise, do a single infusion mash at 151 °F (66 °C) until enzymatic conversion is complete.
    to je iz jednog recepta za psenicno pivo a mene sad zanima ovaj dio step mash-pretpostavljan da se radi o ukupnom vremenu od 60 min? 20 min na 43c i preostalih 40 min na 67c. je sam ja to dobro razumija?
    i ako je to tako,zanima me u sta spada vrime koje protekne u zagrijavanju od 43 do 67c?
    je to sve u tih preostalih 40 min,il se 40 min pocme odbrojavati tek kad temp doje na 67c?
    i inace necu se bunit za bilo kakav savjet glede psenicnog piva (hehehe)… posebno detalji do kojih si dosa samim iskustvom

    • Darko napisao:

      Prijelaz sa 43° na 67° možeš radit i infuzijom pri čemu nema vremenskog zastoja jer praktički dodaješ vruću vodu i odmah si na željenoj temperaturi.
      Nemoj se previše opterećivat vremenom, ukomljavaj dok konverzija ne bude potpuna, to možeš provjerit jodnom probom.
      Inače, većina recepata na netu podrazumjeva ukomljavanje od 60 min.
      Za pšenično nema posebnih opaski, pripazi na cijeđenje jer pšenični slad nema ljuski pa nemoj pretjerat s njim.

  29. Ivan napisao:

    Planiram proizvoditi pivo za sebe (posebno volim pšenična piva i belgijske witove) ali nisam siguran odakle početi.
    Mislio sam za početak početi na primjeru kuhanja od ekstrakta, ali brate mili, jel’ to samo meni ovo kuhanje prekomplicirano??

  30. 5ar napisao:

    alo ekipa…
    evo ja ka po obicaju nastavljan sa pitanjima, ma niko nista I ne triba pitat odi kad ja iscrpavan sve teme, hehehe…
    ma sad me malo j… ovi mash I sparge water.
    upisen iste parametra u 4 programa I dobijen 4 razlicita rezultata.
    provan na beersmith,provan na brewtoad,provan na stranici od samog proizvodjaca od kojeg san kupija aparat za varenje piva (grainfather),provan I na tvoju formulu darko…
    svaki put drugacije!!!
    ok,nisu to neka ogromna odstupanja ali….
    pa razmisljan ovako:
    ako odlucin da zelin dobit recimo 20 L piva,a…
    – znam zapremninu kotla
    – znam koliko mi slad “popije” tekucine
    – znam koliko izgubin u isparavanju prilikom kuhanja
    – znam koliko mi ostane na dnu kotlicka kad prepumpam sve u fermentator
    – znam koliko mi ostane u sistemu (u pumpi,u crijevu…)
    – znam koliko mi ostane u fermentatoru nakon pretakanja u boce
    zar to nije dosta parametara s kojima mogu I bez formule ili programa izracunat odma na licu mista sve, a posebno sparge water?
    primjer:
    ukomljavan u omjeru 1:3, iman 5kg slada to je 15 l mash vode.
    nakon ukomljavanja, a prije ispiranja sam ocitam na kotlicku koliko mi je ostalo tekucune unutra.
    onda ispiren sa toliko vode dok ne dobijen zapremninu prija kuhanja od cca 28L, jer oko 3 L mi ishlapi u huhanju, I oko 3 litre mi ostaju u kotlicu I sistemu prilikom prepumpavanja u fermentator, I na kraju fermentacije mi opet ostaju oko 2 L na dnu fermentatora.
    sta bi znacilo da na karbonizaciju ide tih zazeljenih 20L.
    IMA LI OVO MOJE IKAKVOG SMISLA?

  31. Pitagora04 napisao:

    Budući da nemam još nikakve opreme, mislio sam improvizirati i kuhati u velikom loncu.
    Ali nije mi jasno kakva mi je posuda potrebna za fermentaciju pa ako može neka preporuka što ta posuda mora zadovoljiti da bude dobra ?
    Hvala.

    • Darko napisao:

      Bilo bi najbolje da imaš kakvu staklenu demižanu ili inox bačvu, ali ako i nemaš nemoj da te to obeshrabri, poslužit će i plastična kanta, pod uvjetom da nije izgrebana. Znam ljude koji bez problema godinama fermermentiraju u plastici.

  32. Lukša napisao:

    oprosti sto mozda ponavljam pitanje koje je već bilo, ali želim biti siguran jer se tek spremam kuhati prvo pivo. Rehidracija kvasca i šećer za rehidraciju kvasca???? Jesam li dobro shvatio da nam u biti šećer uopće ne treba već samo pomiješamo kvasac s prokuhanom i ohlađenom vodom? Ili ni to čak ne treba već samo u pivo direkt naspemo suhi kvasac u fermentoru?

  33. 5ar napisao:

    alo ekipa!!!
    nije me dugo bilo pa se skupilo par pitanja.
    ajmo odma po redu.
    1. fermentacija
    kad u receptu pise fermentacija na 17c, je to znaci 17c u prostoriji ili 17c u fermentatoru?
    mislin da svi vec dobro znamo da je to razlika od cca 2-4 stupnja I sigurno da to nije zanemarivo.
    2. uvjeti za fermentaciju.
    idealno bi bilo kombinirati razlicite temp u razlicitim fazama fermentacije,to znamo.
    al neznan kako cemo mi “kucni” pivari to izvesti kad jedva da imamo doma prostoriju od 20c a posebno su problemi u toplijen dijelu godine? odnosno prostoriju il prostorije koje su vise neodgovarajuce nego odgovarajuce za fermentaciju?
    znaci tribali bi nekakvu opremu i za to. meni ne pada nista napamet nego uloziti u recimo min 30L inox fermentator sa vlastitim hladjenjem. e to bogami kosta. ali nije ni to problem ako ce to rjesit situaciju. darko i svi ostali kako vi to rjesavate? kako hladite proces vrenja?
    3. vrijeme fermentacije.
    svugdi veeelika vecina recepata ima 2 tjedna fermentacija. ekipa na volim pivo i pivarstvo info koje su ozbiljne stranice zagovaraju fermentaciju od 21 dan.
    cemu to ako i vec do 14og dana iman FG koji vise ne pada?
    4. diacetil
    sve je tu jasno i lipo objasnjeno i kad i zasto nastaje i kako ga pokusati sprijeciti tj umanjiti,al sta ako mi vec pivo u kojem ima diacetila flasiramo tj podvrgnemo karbonizaciji?
    kako ga se rjesit ako je on vec dosa u boce?
    eto za sad samo toliko 🙂
    pozdrav

    • Darko napisao:

      1. Temp. u fermentoru.
      2. Nabavi stari frižider ili škrinju i spoji programator koji će regulirat temperaturu. Ja sam povezao 2 škrinje, jedna (s kompresorom) je za gaziranje i točenje, druga (bez kompresora) “vuče” hladni zrak iz prve i tako održava temp. fermentacije.
      3. To su stare informacije, uz kontrolirane uvjete za klasični ale (OG do 1.060) dovoljno je manje od tjedan dana. Moj raspored za standardno pivo do nekih 6% izgleda ovako: 2 dana na 17°, 1 dan 18,5°, 2 dana 21°, 2 dana 5° pa pretakanje u keg i karbonizacija.
      4. Ako je diacetil u bocama nema dalje, piješ takvo pivo. Inače, on se riješava niskom početnom temp. i završetkom na cca 21°.

      • 5ar napisao:

        e najlipsa ti fala na odgovorima, pomazes, svaka ti cast, kapa doli darko.
        nego sad me zanima zasto imas u fermentaciji zadnja dva dana na 5c?
        je to mozda cold crash?
        ako nije, sta je onda to i zasto to s obzirom da si naveja da se radi o klasicnom pale ale-u a ne lageru? ipak lager trazi tako niske temperature.
        i aj daj mi jedno dobro rjesenja za aeraciju piva jer nisan nimalo odusevljen s metodom tresi fermentator dok ti ruke ne otpadnu 🙂

      • Darko napisao:

        Je, cold crash za sedimentaciju kvasca.

  34. 5ar napisao:

    evo jedno kratko I konkretno pitanje…
    kako zimi ugrijati tj digniti temp u hladnjaku u kojem pivo fermentira?kakav grijac,zarulja,elektricni grijaci pojas koji se stavi oko fermentatora…sad zimi kad su podrumi sami od sebe postali prehladni vise je potribno grijanje a ne hladjenje,a fermentacijski frizider bogami necu vuc po cijoj kuci trazeci prostor odgovarajuce temperature za fermentaciju.
    hvala

  35. Robert napisao:

    Pozdrav Darko,
    najprije puno hvala za tvoj blog iz kojeg sam najviše naučio o pivarenju.
    Do sada sam skuhao nekoliko piva iz extrakta i tu je bilo sve ok.
    Prije nekih 2 mjeseca sam kuhao prvi puta od zrna po ovom tvom receptu i pivo je ispalo odlično. Kad sam kuhao drugu turu pred mjesec dana pivo mi se pokvarilo. Ono što se drugačije dogodilo od prvog kuhanja je bilo to da je pri primarnoj fermentaciji pivo prejako kuhalo i pjena je izašla na vrenjaču van. Da li se je tu nešto moglo dogoditi? Prije nekoliko dana sam skuhao treću turu i događa mi se ista stvar….pivo prejako fermentira i pjena izlazi na vrenjaču i čep fermentatora. Temperatura u prostoru je oko 18 stupnjeva kao i prvi i drugi puta. Imaš kakav savjet?

    • Darko napisao:

      Nije neki problem ako pjena (kvasac) izađe na vrenjaču dok god ništa ne ulazi u fermentor, meni redovito izlazi iz fermentora (demižana je spojena crijevom na bocu s dezificijensom). No lako je moguće i da se inficiralo prije fermentacije pa je zbog toga snažno fermentiralo.

      Sobna termeratura nema veze s temp. fermentacije koja zna bit i nekoliko stupnjeva viša, tako da na 18c u fermentoru možeš imat i preko 20c.
      Ne znam kakve uvjete imaš, al ja bih poradio na kontroli temperature i po potrebi umjesto vrenjače stavio gumenu cijev uronjenu u dezinf. sredstvo.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s